Folklorna baština
Folklorna baština Pirovca očituje se kroz narodne pjesme i priče koje prenose generacije mještana. Jedna od najpoznatijih legendi odnosi se na hrabrost kapetana Mihovila Urema, koji je u 17. stoljeću uspio otjerati osmanlijske osvajače, s vrha zidina Vrata sela polijevajući ih vrelim uljem. Ta priča, utkana u narodne pjesme, postala je neizostavan dio lokalne usmene tradicije. Legendarni podvig ostao je sačuvan u narodnim pjesmama i pričama. Na Vratima sela, uklesan je templarski križ, dodatno obogaćujući njihovu povijest.
Kroz stoljeća, Vrata sela bila su centar društvenog života, gdje su se mještani okupljali, družili gdje su se nalazili kako bi razmijenili vijesti, dogovarali poslove i obiteljske stvari. I Grof Draganić-Vrančić, gospodar Pirovca, pojavljivao bi se svake večeri nakon mise šred Vratima sela, a mještani su ga ljubazno pozdravljali skidanjem kape i srdačnim pozdravima. Ova tradicija trajala je sve do posljednjeg gospodara Pirovca, Ljubomira Draganića-Vrančića, koji je nakon Prvog svjetskog rata rasprodao imanje i preselio u Zagreb. Ovaj prostor bio je centar društvenog života, a njegova uloga u zajednici često se odražava kroz folklornu baštinu.
